Napisao: Borut Černelić

Snimio: Patrik Macek / Pixell

Državna revizija godinama dobiva superlative javnosti, vladajućih, a i oporbe. Časno obavljaju posao iako je plaća pomoćnog revizora 831 eura, državnog revizora 1139 eura, a višeg državnog revizora 1603 eura. Plaćeni su malo za velika djela, tako da i ne čudi što imaju problema s kadrovima, što im najbolji odlaze, što ne mogu naći kadrove, jer ima ih 284, a sistematizacijom ih treba 370! Kao da se netko trudi da im otupi oštricu. Kakovi bi im tek rezultati bili da im revizorska plaća nije mizernih 831 euro, već recimo bar četvrtinu primanja koje imaju, sada već bivši, guverneri HNB-a.

U Državnom uredu za reviziju sistematizirano je ukupno 370 zaposlenika, a trenutno popunjeno ukupno 284. Neophodno nam je povećati broj zaposlenika u Uredu s obzirom na broj subjekata iz naše nadležnosti i značajno manji broj zaposlenih u odnosu na sistematizirani broj radnih mjesta, no pri zapošljavanju se susrećemo s poteškoćama, jer je teško dobiti stručne i iskusne osobe koje su spremne obavljati vrlo složene i odgovorne poslove koji se očekuju od državnih revizora, uz plaću prema sadašnjem Zakonu o plaćama ovlaštenih državnih revizora.

Podaci koje smo pribavili u Startu izabrani su nasumce s popisa Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Ovo nije top lista plaća, već je riječ o primanjima samo onih koje smo slučajno odabrali. Državna revizije u svojim izvješćima ne ističe poimence takvu rang listu, no pretraga ne mora biti tako zahtjevna, jer podaci Državne revizije upućuju na Povjerenstvo o sukobu interesa kojem dužnosnici sami prijavljuju svoja primanja, baš kao i Centralni obračun plaća (COP) koji posjeduje sistematizirano većinu primanja onih koji obnašaju neku od državnih funkcija.

Frapantni su podaci Centralnog obračuna plaća (COP)...

..., za mjesec studeni 2022. godine. Čak 176 državnih dužnosnika i službenika dobilo je plaću veću od 30 tisuća kuna bruto. Zanimljivo, top listu najplaćenijih ne predvode oni za koje bi se mogli zaključiti da po zdravom razumu imaju pravo na najviša primanja. Ni Zoran Milanović, baš kao ni Andrej Plenković, predsjednik države i premijer, nisu po primanjima ni izdaleka, kao recimo osmerac nekadašnjih guvernere, zamjenika, pomoćnika guvernera koje predvodi bivši guverner Boris Vujčić sa 9021 eura mjesečnog prihoda. Bar je toliko prijavio povjerenstvu.

Boris Vujčić bio je guverner HNB, funkciju je izgubio, ne i izdašna primanja koja u mjesečnom neto iznosu premašuju 9000 eura!

Više od njega zarađivao je Marko Primorac, sada ministar financija čija su mjesečna primanja bila prošle godine 12.057 eura i to neto. Na godišnjoj razini Marko Primorac zaradio je vrtoglavih 144.684 eura.

Dakako da njegova plaća u Vladi, baš kao i Vujčićeva u HNB-u ne iznosi toliko. Njih dvojica, baš kao ostatak osmerca iz Hrvatske narodne banke, kao i brojni liječnici dužnosnici, ostvaruju i prihode u drugim tvrtkama, sveučilištima, na drugim poslovima, nadzornim odborima… Zanimljivo, najviši dužnosnici, Zoran Milanović i Andrej Plenković ne ostvaruju osim svoje neto plaće od 3555 eura, odnosno 3195 eura ni centa viša. Tako je u našoj državi postalo normalno da gotovo stotinjak dužnosnika ima viša primanja od premijera i predsjednika države. Startova lista primanja tako recimo iz HNB-a navodi još samo dr. Sandru Švaljek, bivšu zamjenicu nekad krovne monetarne institucije Republike Hrvatske. Ona je u HNB-u imala u 2022. mjesečnu plaću u iznosu od 6197 eura, no ova nestranačka osoba i diplomirana ekonomistica „sa strane je mjesečno primala“ još 1358 eura neto.

Marko Primorac jedan je od onih hrvatskih dužnosnika s najvećim mjesečnim neto primanjima. U 2022. u prosjeku je mjesečno zarađivao i više od 12.100 eura neto

Najveće iznenađenje iz podataka COP-a svakako je činjenica da su među 176 najbolje plaćenih dužnosnika i službenika u državi čak 93 zaposlenika u zdravstvu. Riječ je o liječnicima iz pet kliničkih bolničkih centara (KBC). Sve te podatke evidentirala je i Državna revizija, no oni nemaju pravo licitirati imenima.

 93 liječnika primaju više od 30 tisuća kuna bruto, a Reiner 6112 eura neto

To znači da im je mjesečna neto plaća najmanje 15.600 kuna. A onima koji nisu iz Zagreba i koji imaju druge olakšice (djeca, uzdržavani članovi obitelji itd.), koji ostvaruju osim neto plaća primanja su i puno veća. Primjer tome je dr.sci. Željko Reiner koji kao zastupnik u Saboru prima samo 50 eura mjesečno i zapravo volontira. Prave prihode ostvaruje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1862 eura), na Kliničkom bolničkom centru Zagreb (2800 eura mjesečno neto), plus 1400 eura pri Znanstvenom vijeću – sveukupno zamamnih 6112 eura.

Zbog štrajka liječnika, proteklih se mjeseci puno govorilo o plaćama u zdravstvu. Liječnici tvrde da imaju 8000 kuna plaću i da zato štrajkaju, ali podaci iz COP-a govore da je puno liječnika s bitno većim plaćama. Uglavnom je riječ o onima koji su postali državni dužnosnici, koji zarađuju osim na državnom poslu i u klinikama, na sveučilištima…

Jedan od liječnika koji strše je tako i Milan Vrkljan, saborski zastupnik koji je zahvaljujući Miroslavu Škori ušao u Sabor i koji je ubrzo napustio Domovinski pokret. Iako kao saborski zastupnik ima pravo na plaću, on je se odrekao. Primanja tako ostvaruje na KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu u neto mjesečnom iznosu od 2025 eura, a još 1603 dobiva na Medicinskom fakulteta, a mjesečnu apanažu od dodatnih 4042 eura dobiva za tzv. intelektualne usluge.

Fascinira podatak kako samo na ime plaće više od Milanovića, a i Plenkovića zarađuju, recimo, Velimir Šegon koji je kao državni dužnosnik volonter, no Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske isplaćuje mu 4015 eura neto mjesečno.

I brojni direktori HEP-a imaju veću plaću od predsjednika i premijera, a mi ovdje navodimo samo onu Vice Oršulića, jednog od direktora koji zarađuje 4750 eura mjesečno i to neto. I Ante Sabljić (4077 eura neto), baš kao i Nedjeljko Dujić (4157 eura), oba iz Hrvatskih šuma mogu se pohvaliti da zarađuju više od Milanovića i Plenkovića. No to u našoj državi očito nije nimalo teško, jer popis onih koji su malo poznati, a koji debelo zarađuju je puno veći nego što se misli. Tako strši podatak da višu plaću od svog šefa Milanovića ima i Mirjam Katulić, iz Ureda predsjednika RH! Veću plaću od vodećeg hrvatskog dvojica i to da ne zarađuju sa strane imaju još i  Igor Fazekaš iz HR šuma (3937 eura) Boris Huzjan, HAC (3749,43), Tomislav Brnabić, HEP Toplinarstvo (3718 eura), a i Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda RH (3679 eura).                                          

Naprosto da čovjek ne povjeruje kolika količina samo „no name“ državnih dužnosnika ima mega plaće kakve nemaju ni oni s trona hrvatske politike.                      

Mjesečna primanja dužnosnika RH u 2022. prema njihovu izvješću Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa

Anka Mrak Taritaš ima gotovo u euro jednaka primanja kao i Andrej Milanović, predsjednik Vlade RH, a samo je zaastupnica u Parlamentu

Bruto plaća od 30 tisuća kuna znači najmanje 15.600 kuna neto plaće. Taj iznos dobije osoba koja nema nikakvih olakšica i koja plaću prima u Zagrebu, gdje je najveći prirez (18 posto).

Dovoljno je da državni dužnosnik ili službenik živi u Sisku (gdje je prirez 10 posto) i da ima dvoje djece, pa da njegova bruto plaća od 30 tisuća kuna postane neto plaća od 17.300 kuna.

Ministarstvo unutarnjih poslova još nije u sustavu COP-a, pa ministar policije nije uračunat u ove podatke.

Također, u ovoj statistici još nema profesora, sudaca i drugih javnih službenika. Za sada COP obuhvaća cjelokupnu državnu upravu i pet najvećih bolnica. Ni Ured Predsjednika još nije uključen u sustav COP-a, ali poznato je da predsjednik države ima plaću od 24.700 kuna neto. U kunama je tako bilo sve do kraja 2022., a od siječnja 2023. sve se plaće naravno obračunavaju u službenoj valuti, eurima. Tako da sad predsjednikova plaća iznosi 3555 eura. Tako sva naša daljnja nabrajanja uključuje dužnosnička primanja u kunama.

U istom platnom rangu je i 49 saborskih zastupnika. To su uglavnom zastupnici koji su istodobno i predsjednici saborskih odbora ili drugih radnih tijela. 

Dakle, trećina saborskih zastupnika zapravo prima plaće kao da su dio izvršne vlasti, plaćeni su kao ministri ili čak bolje od njih. Zastupnik koji je predsjednik saborskog odbora i ima neke olakšice dobije bez problema 17.800 kuna mjesečno.

A svi oni imaju još niz pogodnosti koje redovito koriste, kao što su dodatak za odvojeni život, putni troškovi itd. A Sabor ne radi najmanje tri mjeseca u godini!
Na stranicama  Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa piše da je bruto plaća glavnog državnog revizora 3960 eura. I bivša pučka pravobraniteljica Lora Vidović, baš kao i bivši ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović u kategoriji su onih koji su zarađivali blizi 4000 eura neto mjesečno.

Naime, plaću veću od 20 tisuća kuna bruto u studenome je primilo ukupno 1596 državnih i javnih službenika (prema podacima iz COP-a). Među njima je najviše zaposlenika u zdravstvu: 1186 liječnika s plaćom većom od 20 tisuća kuna bruto radi u pet KBC-a.

Bruto plaća od 20 tisuća kuna u netu iznosi najmanje 11.300 kuna (isplaćena u Zagrebu, bez ikakvih olakšica). U Splitu, na primjer, uz dvoje djece, neto se povećava na 12.800 kuna.

Druga brojna kategorija državnih zaposlenika koji imaju taj rang plaće je u MORH-u: njih 71. To su zamjenica ministra, pomoćnici i glavni tajnik, a ostalo su vojni časnici.

I u ovoj kategoriji plaća nalazi se Direkcija za službene zrakoplove sa svojih pet djelatnika. Ne samo čelnici nego i službenici neovisnih tijela javne vlasti također imaju dobre plaće.

Preporuke i nalozi iz Izvješća o reviziji učinkovitosti uspostave i korištenja informacijskog sustava COP-a i upravljanja ljudskim resursima u tijelima državne uprave i drugim korisnicima proračuna  Državnog ureda za reviziju iz 2019. uvažene su u Nacrtu konačnog prijedloga zakona o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj službi i  javnim službama kojeg je 11. svibnja 2023. Vlada Republike Hrvatske je podnijela Hrvatskom saboru.

Također, prema službenoj objavi Vlade RH iz ožujka ove godine u pripremi je Zakon o plaćama u državnoj i javnoj službi koji će urediti plaće u javnom sektoru i redefinirati sustav nagrađivanja i sankcioniranja te bi do ljeta mogao ući u saborsku proceduru.

 57.228 službenika zaradilo je pola milijardi državnih kuna

U studenome 2022. je iz COP-a plaću dobilo ukupno 57.228 službenika i dužnosnika. Isplaćeno je ukupno 500 milijuna kuna (iznos za sve bruto plaće). Nije to sav novac koji država troši na svoje službenike. COP još nije obuhvatio sve institucije, u prvoj fazi su u sustav ušla ministarstva (sva osim MUP-a).

Država ipak namjerava uvesti red kad je o plaćama riječ

Slijedom prošlogodišnje rasprave o Izvješću o radu Državnog ureda za reviziju za 2021. u Saboru „bi se trebala naći radna verzija “Nacrta prijedloga Zakona o Državnom uredu za reviziju“, kojim bi se na cjelovit način uredio položaj, nadležnost te status državnih revizora i zaposlenika Državnog ureda za reviziju i uredile plaće zaposlenika te omogućilo napredovanje i odgovarajuće nagrađivanje svih zaposlenika, u cilju jačanja kapaciteta Ureda i povećanja motivacije zaposlenika.

 Hrvatski revizori pretposljednji su u EU po primanjima

Zanimljiv podatak može se pronaći u dokumentu Europskog revizorskog suda, na poveznici: https://op.europa.eu/webpub/eca/book-state-audit/hr/#A-5, gdje je vidljiv iznos proračunskih sredstava koja ostvaruju vrhovne revizijske institucije zemalja članica EU-a te da je Državni ured za reviziju Republike Hrvatske na pretposljednjem mjestu po iznosu proračunskih sredstava po zaposleniku. Naprosto neprimjereno za instituciju koja godinama odlično radi svoj posao i koja nerijetko dobiva apsolutnu podršku ne samo javnosti, već i vladajućih, a i oporbe.

Prema odredbama Zakona o Državnom uredu za reviziju (Narodne novine 25/19) Državni ured je nadležan za obavljanje revizije preko 16.000 subjekata. Državni ured za reviziju je obvezan jednom godišnje obavljati reviziju godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna te prema odredbama Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma (Narodne novine 29/19 i 98/19), reviziju političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača.

Revizije svih drugih subjekata za koje je Državni ured za reviziju nadležan obavljaju se prema godišnjem programu i planu rada, koji se donosi u skladu s kriterijima propisanim člankom 19. Zakona o Državnom uredu za reviziju.

U Državnom uredu za reviziju sistematizirano je ukupno 370 zaposlenika, a trenutno popunjeno ukupno 284.  Neophodno je povećati broj zaposlenika u Državnom uredu za reviziju s obzirom na broj subjekata iz njihove nadležnosti i znatno manji broj zaposlenih u odnosu na sistematizirani broj, no pri zapošljavanju se susreću s poteškoćama, jer je teško dobiti stručne i iskusne osobe koje su spremne obavljati vrlo složene i odgovorne poslove koji se očekuju od državnih revizora, uz plaću prema sadašnjem Zakonu o plaćama ovlaštenih državnih revizora.

Plaće državnih revizora uređene su Zakonom o plaćama ovlaštenih državnih revizora iz 2013. Prema spomenutom Zakonu prosječni neto iznos plaće ovlaštenih revizora je,  kako slijedi: pomoćni revizor 831,25 EUR;  državni revizor 1139,14  EUR; viši državni revizor 1603,52 EUR.