Münchenska sigurnosna konferencija ove godine ne donosi značajan napredak u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, koji traje gotovo četiri godine, unatoč okupljanju brojnih svjetskih čelnika.

Sudionici i očekivanja summita
Na konferenciji u Münchenu sudjeluju ključni svjetski lideri poput Volodimira Zelenskog, Marcusa Rubija, Emmanuela Macrona i Keira Starmera, no europski dužnosnici ne očekuju konkretne rezultate osim izraza solidarnosti.

Sjedinjene Države su jasno poručile da neće finalizirati sigurnosna jamstva Ukrajini dok se ne postigne sveobuhvatan mirovni sporazum s Rusijom, što je otežano zbog teritorijalnih zahtjeva koje Ukrajina odbija prihvatiti.

Administracija Donalda Trumpa ne koristi sigurnosna jamstva kao pritisak u pregovorima, već inzistira na razjašnjenju ključnih pitanja prije potpisivanja kako ne bi ometala mirovni proces.

Glavne prepreke i diplomatski izazovi
Teritorijalni zahtjevi, osobito ruski zahtjev za kontrolom cijelog Donbasa, predstavljaju ključnu prepreku u pregovorima, dok su obje strane čvrsto ukopane u svojim stavovima, ali postoji prostor za pomak.

Planira se novi sastanak između SAD-a, Rusije i Ukrajine, no diplomatski proces otežava istovremeno vođenje pregovora o Iranu i Ukrajini od strane posebnog izaslanika Stevea Witkoffa.

Latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže smatra da Rusija nije ozbiljna u mirovnim pregovorima te da pokušava postići ciljeve koje ne može ostvariti na bojištu.

Volodimir Zelenski na summitu će tražiti veći pritisak na Rusiju, istaknuti potrebu za protuzračnom obranom i naglasiti važnost izvoza oružja za financiranje proizvodnje dronova, te će održati sastanke s europskim liderima.

Zelenski računa na želju Trumpove administracije za brzom završetkom sukoba, što je povezano s američkim parlamentarnim izborima, no dosadašnji pregovori često su zapinjali zbog neslaganja oko teritorija i sigurnosnih jamstava.

Trumpova administracija vjeruje u iskrenost ruskog predsjednika Vladimira Putina glede želje za prekidom sukoba, iako većina europskih obavještajnih službi smatra suprotno, dok Putin tvrdi da Rusija djeluje u samoobrani.

Prema Giedrimasu Jeglinskasu, rusko-ukrajinski pregovori su blokirani jer Rusija odbija zapadne sigurnosne snage u Ukrajini, a Ukrajina ne pristaje na teritorijalne ustupke, što otežava pronalazak rješenja.

Posljednji pregovori u Abu Dhabiju nisu riješili ključne probleme poput granica Ukrajine i prisutnosti zapadnih trupa, iako je postignut dogovor o prekidu vatre i demilitariziranoj zoni.

Ukrajinska zastupnica Ivanna Klimpuš-Cincadze smatra da se Rusiju ne može nagovoriti na mir, već je potrebno vršiti pritisak i prisiliti je na prekid sukoba.

Rusko gospodarstvo trpi zbog rata, a SAD nastoji smanjiti ruske prihode kroz pritisak na Indiju da prekine kupnju ruske nafte, što daje Ukrajini priliku za daljnju obranu i pregovore unatoč teškim uvjetima na terenu.