Evo što je Dina Dogan, neovisna zastupnica u Zagrebačkoj skupštini napisala:

- Sada, kada se još i ovaj članak Jutarnji pojavio u javnosti, nakon što je priču započeo 01Portal, važno je napraviti još jedan korak dalje i nasloniti se na konkretne, najnovije podatke, jer oni dodatno potvrđuju sve ono na što upozoravam još od 2024. godine.
Naime, dok članak govori o 139 milijuna eura dodijeljenih udrugama u četiri godine, aktualni podaci za 2024. i 2025. godinu pokazuju da se obrazac ne samo nastavlja, nego i učvršćuje. Prema službenim isplatama, Grad Zagreb je u 2024. godini udrugama isplatio više od 6,03 milijuna eura, dok je u 2025. godini (do sada) već isplaćeno 5,65 milijuna eura, uz dodatnih 3,53 milijuna eura iz državnog proračuna za iste ili vrlo slične korisnike .
Ono što je ključno, i što članak ispravno problematizira, jest činjenica da se ista imena ponavljaju. Domino, Factum, Zagreb Film Festival, Multimedijalni institut, Kontejner, Hulahop, URK Močvara i niz drugih udruga kontinuirano su među najvećim primateljima sredstava, s iznosima koji se iz godine u godinu zadržavaju ili rastu. Ti podaci sada postoje crno na bijelo, i to ne više za jedan mandat, nego već kroz kontinuitet od nekoliko proračunskih godina.
Dodatno zabrinjava to što se u 2025. godini, već u prvim mjesecima, vidi isti smjer raspodjele. To jasno pokazuje da se ne radi o privremenoj politici, nego o ustaljenom modelu financiranja. Upravo zato više ne stoji argument da je riječ o “naslijeđenom stanju” ili prijelaznom razdoblju kako Tomislav Tomašević i Možemo - politička platforma to pokušavaju predstaviti. Ovdje je riječ o svjesnom izboru prioriteta, a ja bih se još usudila reći i "dajemo svojima" ili "hranimo biračku bazu" sustavu.
I dalje ponavljam ono što sam govorila od 2024.: financiranje kulture, civilnog društva i socijalnih programa nije sporno samo po sebi. Sporno je to što ne postoje javno vidljive, neovisne i sadržajne evaluacije učinka, kao ni sustavan nadzor koji bi građanima pokazao što su za taj novac stvarno dobili. Kada se milijuni eura javnog novca koncentriraju na uzak krug korisnika, bez jasnih mjerila rezultata, tada to više nije pitanje ideologije, nego odgovornog upravljanja javnim novcem.
Ovaj članak je važan jer potvrđuje temu, potvrđuje moje teze. Najnoviji podaci je zatvaraju u smislu dileme: brojke sada potvrđuju da problem nije izmišljen, niti politički motiviran, nego stvaran, mjerljiv i dugotrajan. Upravo zato je vrijeme da se, umjesto obrambenih reakcija, konačno otvori ozbiljna rasprava o kriterijima, kontroli i odgovornosti u dodjeli sredstava Grad Zagreb.