Napisao: Dragan Đukanović

Foto: Philippe BUISSIN / Copyright: © European Union 2024 - Source : EP

Predstojeći izbori u Mađarskoj pretvoreni su u simbolički referendum o tome tko uopće smije pobijediti u modernoj demokraciji. Ishod se u europskim političkim krugovima često tumači unaprijed: ako Viktor Orbán pobijedi – sustav je „ugrožen“, ako izgubi – „demokracija je spašena“.

Takav okvir pretvara izbore iz procesa u kojem građani odlučuju u kontrolirani scenarij u kojem je prihvatljiv samo jedan rezultat. U tom narativu Mađarska postaje poligon za širi sukob između suverenizma i globalizma, između modela oslonjenog na obitelj i tradiciju i modela kojim dominiraju LGBT agenda i nadnacionalne strukture moći.

Učenik protiv profesora, ali uz sličnu politiku

Vladajući Fidesz godinama dominira političkom scenom, no dio birača pokazuje zasićenje. Nasuprot Orbánu sada stoji Péter Magyar, kandidat koji se predstavlja kao „učenik protiv profesora“. No sadržajno, u ključnim točkama nudi sličnu politiku: protivljenje masovnim migracijama, zahtjev za završetkom rata u Ukrajini i skepsu prema ubrzanom ulasku Ukrajine u EU. Ukratko, bira se između dvaju kandidata, ali ne i između jasno suprotstavljenih koncepata – bitka se vodi oko toga tko je prihvatljiv Bruxellesu, a ne nužno mađarskim biračima.

U međunarodnim medijima vodi se paralelna kampanja u kojoj se Orbána pojednostavljeno izjednačuje s Rusijom i Kremljem. Priče o tajnim snimkama, planiranim atentatima i navodnim invazijama pojavljuju se i nestaju, dok narativ o „prijetnji“ ostaje. Istodobno, energetska ovisnost o ruskoj infrastrukturi iz 20. stoljeća za Mađarsku, kao i za dobar dio Europe, nije ideološko, nego egzistencijalno pitanje.

Bruxelles, pritisci i granice izbora

Najveći pritisak dolazi iz institucija Europske unije, koje su već blokirale sredstva, pokretale mehanizme nadzora interneta i fleksibilno tumačile pojam „vladavine prava“ ovisno o političkom kontekstu. Presedan je viđen i u Rumunjskoj, gdje su izbori poništeni zbog navodnog ruskog utjecaja – naknadno, bez dokaza, ali s trajnim političkim posljedicama.

U takvom okruženju glas za Orbána često se tumači kao glas za Donalda Trumpa i suverenistički blok, dok se glas protiv njega povezuje s linijom koju simbolizira Ursula von der Leyen i integracijski, globalistički kurs EU-a. Mađarski izbori tako postaju test: biraju li građani vlastitu vladu ili samo potvrđuju unaprijed zadanu volju nadnacionalnih centara moći. Pitanje koje ostaje iznad svih kandidata glasi: može li demokracija preživjeti ako je rezultat legitiman samo u jednoj verziji?