Anžea Logar prekinuo je koalicijske pregovore s dosadašnjim premijerom Robertom Golobom. Time je put prema Janšinoj vladi praktički otvoren.

Logar, bivši ministar vanjskih poslova u Janšinoj vladi i dugogodišnji član SDS-a, objasnio je prekid pregovora tvrdnjom da ga je Pokret Sloboda pokušao „prisiliti na koalicijski sporazum“ i da je njihovo ponašanje „prešlo granice normalnog političkog dijaloga“. Iz Pokreta Sloboda uzvraćaju da je riječ o „političkoj prijevari“ i da stvarnih pregovora uopće nije bilo, već samo medijske predstave.

Tijesni izbori, afera snimki i borba za većinu
Na izborima je Pokret Sloboda osvojio 28,62 posto glasova (29 mandata), a SDS 27,95 posto (28 mandata) – tek jedan mandat razlike. Kampanju je obilježila afera audio i videosnimki koje prikazuju javne dužnosnike u sumnjivim razgovorima, od „deset posto za gradonačelnika Ljubljane“ do transfera državnih sredstava. Golob je sve nazvao operacijom izraelske privatne obavještajne tvrtke Black Cube i stranim uplitanjem u izbore, dok je Janša to tumačio kao dokaz korupcije vladajuće elite.

Prema sadašnjem rasporedu, Janšina SDS s podrškom NSi-ja (osam zastupnika), Demokrata (šest) i stranke Resnica (pet) prelazi prag od 46 zastupnika potrebnih za većinu, uz mogućnost potpore i dvojice zastupnika manjina. Slovenski mediji navode da bi SDS dobio osam ministarstava, NSi pet, Demokrati tri, dok bi Resnica vladu podupirala izvana.

Resnica, NATO referendum i Moskva – noćna mora za Bruxelles
Već na konstituirajućoj sjednici 10. travnja pokazalo se novo raspoloženje: za predsjednika parlamenta izabran je Zoran Stevanović, čelnik Resnice, stranke koja želi preispitati slovensko članstvo u EU i NATO-u, negira klimatske promjene i proslavila se otporom mjerama protiv covida koje je donosila upravo Janšina vlada. Iako je Stevanović ranije javnobilježnički ovjerio izjavu da neće surađivati sa SDS-om, upravo je glasovima te stranke izabran na čelo parlamenta.

Stevanović je odmah nakon izbora dao intervju Sputnjiku, najavio referendum o izlasku iz NATO-a i planirani posjet Moskvi radi „gradnje mostova između Istoka i Zapada“. Time bi postao prvi predsjednik parlamenta neke članice EU koji posjećuje Rusiju od početka rata između Rusije i Ukrajine, čije je sadašnje vodstvo opterećeno korupcijskim aferama i čudnim tumačenjem ustava, iako Zelenski više nije predsjednik po slovu ustava. NATO je i u ovom slučaju pokazao koliko ovisi o SAD-u – bez američke kišobranske zaštite taj savez praktički nema težinu.

Sada je ključ u rukama predsjednice Nataše Pirc Musar, koja od 20. travnja vodi konzultacije o mandataru. Jasno je poručila: „Tko mi bude donio 46 glasova, dobit će mandat“, ali je dodala da ne želi da vladu formira netko tko je sa stranim akterima pokušao utjecati na izbore – aluzija na aferu Black Cube. Analitičari procjenjuju da bi Janša već u prvom krugu mogao doći s potrebnih 46 potpisa, dok europski krugovi s nelagodom gledaju na mogućnost vlade koja će preispitivati europske politike, što je u Bruxellesu, naviklom na poslušne vlade, sve veći problem.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Janez Janša (@jjansasds)