Nakon velikih zračnih napada SAD-a i Izraela na iransko vojno i političko vodstvo, među sigurnosnim stručnjacima postavljaju se pitanja o širim posljedicama sukoba. Dr. Sidharth Kaushal, viši istraživač britanskog RUSI instituta, upozorava da bi demontiranje vrha iranskog vojnog aparata moglo donijeti nepredvidive i nažalost nezamislive reakcije izvan Bliskog istoka.

Prema izvješćima, u napadima je ubijen niz visokih predstavnika iranskog režima, uključujući vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija i nekoliko ključnih vojnih zapovjednika. Analitičari naglašavaju da bi sve to moglo dovesti do opasnog prijenosa donošenja odluka na niže razine zapovijedanja, piše Daily Mail.

Dr. Kaushal objašnjava da se od početka tisućljeća iranska vojna doktrina temelji na sustavu ratovanja u kojem se, ako je visoko zapovjedništvo paralizirano, ovlasti prenose na niže časnike koji mogu djelovati samostalno. Takva decentralizacija omogućuje vojsci da nastavi s djelovanjem, ali istovremeno povećava rizik od nepredvidivih ili širih vojnih poteza.

Iako stručnjak naglašava da je vjerojatnost izravnog napada na Europu niska, ta se mogućnost, prema njegovim riječima, ne može u potpunosti isključiti. Navodno Iran ima balističke rakete dugog dometa, uključujući modele Khorramshahr, čiji je domet, prema nekim analitičarima, između 2000 i 3000 kilometara. To bi teoretski značilo da bi mogle dosegnuti dijelove jugoistočne i središnje Europe. Nažalost, i Sloveniju.

Osim raketa, za Iran se kaže da ima i dronove dugog dometa, koji su sporiji, ali se mogu koristiti u većim valovima, što bi znatno opteretilo sustave protuzračne obrane. Sigurnosne službe na Zapadu također upozoravaju na mogućnost djelovanja tajnih ćelija ili povezanih skupina izvan područja izravnog sukoba.

Njemački zastupnik u Europskom parlamentu Marc Henrichmann naglasio je da bi eskalacija na Bliskom istoku mogla imati posljedice u Europi. Slično tome, britanske vlasti već su najavile reviziju razine terorističke prijetnje, koja trenutno ostaje na značajnoj razini, što znači da se napad smatra vjerojatnim.

Događaji su već utjecali na europske interese, uključujući rastuće cijene nafte i plina te povećanu vojnu spremnost u istočnom Sredozemlju. Francuska i Njemačka najavile su dodatne obrambene mjere u regiji, a nekoliko zemalja pojačalo je kontrolu nad vojnim objektima.

Unatoč oštroj retorici Teherana, stručnjaci naglašavaju da izravan napad na europske gradove ostaje malo vjerojatan scenarij. Ali u situaciji u kojoj su linije zapovijedanja isprepletene s ideološkom motivacijom i regionalnim napetostima, sama neizvjesnost postaje faktor rizika. Zasad Europa ostaje promatrač sukoba koji se odvija daleko od njezinih granica. Ali kako analitičari upozoravaju, u suvremenom svijetu udaljenost više nije jamstvo sigurnosti.