U mnoštvu prepoznatljivijih destinacija često zaobilazimo biser istočnog Mediterana - Cipar. Ova otočna zemlja ima sve: kristalno čisto more, pješčane plaže, povijesna blaga, ukusnu kuhinju i sunce gotovo cijele godine.

 
Bizantinci, Bogovi i... Britanci

Cipar se može pohvaliti s više od 300 sunčanih dana godišnje, što ga čini idealnim odredištem i za bijeg u rano proljeće i za kasne jesenske praznike. Njegova je obala vrlo raznolika – od zlatnih pješčanih plaža na jugu do skrivenih uvala i hridi na sjeveru.

Otok, koji je od 1925. bio britanska kolonija i ostao pod britanskom krunom do 1960., kada je Cipar postao neovisan, istovremeno je dovoljno egzotičan da nudi različitost, ali ipak dovoljno europski da se i Slovenci ondje osjećaju kao kod kuće. Na otoku se govori grčki i engleski, a koristi se i euro.

Britanski utjecaj i danas snažno odjekuje na Cipru, gdje se vozi lijevom stranom, a lokalno stanovništvo tečno govori engleski. Za mnoge Britance, Cipar je čak drugi dom, gdje imaju mediteransku klimu, ali poznate vrećice čaja, britanski doručak i britanske običaje. Mnogi opisuju otok kao "malu Britaniju na suncu" – ali s haloumijem, maslinama i opuštenijim tempom života.

Afroditin kraj

Pafos, do kojeg se stiže izravnim letom iz Zagreba, prava je riznica antičke povijesti i kulture. Prema grčkoj mitologiji, Afrodita, božica ljubavi, ljepote, požude i plodnosti, rođena je neposredno uz obalu Cipra. Legenda kaže da je nastala od morske pjene koja je plutala kroz vodu do obale u blizini Paphosa.

 
Jedna od glavnih atrakcija Paphosa su grobnice kraljeva, koje su UNESCO-ve svjetske baštine. Riječ je o veličanstvenom arheološkom kompleksu iz 4. stoljeća pr. n. Ne. Unatoč nazivu, ondje nisu pokopani pravi kraljevi, već ciparska aristokracija i visoki dužnosnici iz helenističkog i rimskog razdoblja.

Kulinarske priče nisu u vodiču

Ciparska kuhinja je spoj grčke, turske i bliskoistočne kuhinje. Svako jelo možemo započeti halloumijem, tim slanim, gumenim ciparskim sirom koji pečenjem na žaru ne gubi oblik, već dobiva koricu. Ali ovo je samo uvod. Pravi spektakl donosi "mezze" - niz tanjurića koji polako pristižu, a na kojima se nalaze razne delicije, namazi od maslina, humus (glatki namaz od slanutka, sezama, maslinovog ulja, soka limuna i češnjaka, op.a.) i tzatziki (umak od jogurta s krastavcima i češnjakom, op.a.).

 
Slijede patlidžani prženi na maslinovom ulju, crvene paprike punjene sirom, lignje, polpete, ražnjići, tipična pita kruh koji krcka pod prstima i topi se u ustima. Osim toga, Cipar proizvodi i izvrsna vina, posebice od lokalnih sorti koje nema nigdje drugdje.

Ljubitelji prirode oduševit će se planine Troodos, gdje ljeti vlada ugodna svježina, idealna za bijeg od primorske vrućine. Šumski putevi vode pokraj vodopada, vidikovaca, samostana i skrivenih sela u kojima vrijeme sporije prolazi. Ako ćete boraviti u Paphosu, možete odabrati i cjelodnevne vođene ture, koje u prosjeku koštaju između 40 i 60 eura po osobi.

 
Za one s pustolovnijom žicom, Cipar nudi još više: ronjenje među drevnim olupinama, vožnju kajakom uz dramatične litice, brdski biciklizam kroz unutrašnjost otoka, posjet misterioznim špiljama i slapovima ili pješačke ture po neravnom terenu.

Također je dobro znati da je otok od 1974. godine podijeljen na dva dijela – južni, grčki dio, koji je međunarodno priznat kao Republika Cipar, i sjeverni, turski dio, koji se zove Turska Republika Sjeverni Cipar, ali ga priznaje samo Turska. Za razliku od južnog dijela, sjeverni dio nije u EU pa će vam za ulazak trebati putovnica.