CHRISTIAN DIOR - 70 godina dizajniranja snova

Modna kuća Dior, jedna od najvećih na svijetu, ove je godine obilježila 70 godina rada – vrijeme koje je označilo cijelu jednu epohu. Pariz je slavnome dizajneru i njegovu naslijeđu odao počast velikom izložbom u Musée des Arts Décoratifs, koja traje do 7.  siječnja

CHRISTIAN DIOR - 70 godina dizajniranja snova Dior Promo
11. 1. 2018

Napisala: Jana Bali

Foto: Dior

Pariška verzija Muzeja za umjetnost i obrt 70. godišnjicu kuće Dior slavi raskošnom izložbom koja uz haljine iz snova donosi i stotine dokumenata, ilustracija, skica, fotografija, pisama, zabilješki i reklama, uza svu silu modnog asesoara: šešira, nakita, torbi, cipela i bočica parfema. Kako je Christian Dior bio poznat i kao znalački ljubitelj umjetnina, koji je obožavao muzeje, izložba je prošarana izborom slika, namještaja i umjetničkih predmeta iz kojih je crpio nadahnuće. Taj kreativni kaos dvoje je kustosa, Florence Müller i Olivier Gabet, uspjelo pretvoriti u impresivan, kronološki poredan i tematski podijeljen postav na impresivnih 3000 kvadratnih metara.

Najbolje iz svijeta umjetnosti i prirode

Izložba se otvara pričom o životu Christiana Diora: njegovo djetinjstvo u Granvilleu, razuzdane dvadesete u kojima je otkrio avangardnu umjetnost i pariške noći, njegova obuka za modnog ilustratora i ulazak u svijet visoke mode. Prije negoli se posvetio modi, Christian Dior vodio je od 1928. do 1934. umjetničku galeriju, najprije s prijateljem Jacquesom Bonjeanom, a zatim Pierreom Colleom. Taj dio njegova života ova eklektička izložba prikazuje nizom slika, skulptura i dokumenata, a zastupljeni su i Diorovi suvremenici i poznanici: Giacometti, Dalí, Calder, Leonor Fini, Max Jacob, Jean Cocteau i Christian Bérard. Dior je bio ljubitelj antikviteta i umjetnina, kolekcionar razdoblja Art Nouveau, oduševljeni obožavatelj umjetnosti XVIII. stoljeća i entuzijastični vrtlar. Iz svega toga crpio je nadahnuće za uređenje svojih privatnih rezidencija i definirao estetiku svoje modne kuće. Izložba pokazuje kako su njegove božanstvene haljine pune referenci na slike i skulpture, kao i sve što čini umjetnost življenja: tapete, tkanine, porculan i ukrasi. Sve to postalo je integralni dio duha kuće Dior – umjetnost i fotografija, obilje boja i tekstura, stroga pariška elegancija, utjecaj neoklasičnoga stila, ushit egzotikom, fascinacija cvjetnim motivima...

Zlatno doba mode

Christian Dior umro je u 52. godini, na odmoru u gradu Montecatini, u Italiji, od trećega srčanog udara. Njegova je kuća nakon samo deset godina poslovanja, od 1947. do 1957., zarađivala više od 20 milijuna dolara godišnje, a Dior je bio vodeća figura u modnome svijetu XIX. stoljeća. Svojom kolekcijom za proljeće/ljeto 1947. New Look žensku je figuru usmjerio u potpuno novome smjeru, ostavljajući mušku siluetu ratnih godina u prošlosti, a odijelo Bar ostalo je do danas ikona kojoj su nebrojeni dizajneri dali svoj obol, reinterpretaciju – ostala je jednako moderna i privlačna sve do danas. Njegove su haljine izražavale modernu ženstvenost, s mnogo cvijeća, skladnim nježnim linijama i balerinskom posturom: New Look su karakterizirala mekana ramena, naglašeni dekolte, istaknuti struk, a bokove su pokrivale lepršave pune suknje. Njegova vizija elegancije tražila je nove forme, materijale, ukrase. Smatrao je da je uspješna kreacija „istinska slika“! Na haljine je vratio vez i u modu  zanatlije koji su izrađivali nakit, ukrase za odjeću i asesoar. Inzistiranjem na velikodušnoj upotrebi tkanina, gotovo šokantnoj novotariji nakon šparnih ratnih i poslijeratnih godina (za pune suknje New Looka trebalo je od osam do četrdeset metara tkanine!), dao je zamah cijeloj tekstilnoj industriji.

Nije prošlo dugo a Dior je izvozio više od polovice ukupnog izvoza francuske visoke mode: svijet je smatrao da je Dior sama srž francuskog ukusa i stila, a Pariz je ponovno postao glavni grad modnoga svijeta. Svojim obećanjem o svjetlijoj budućnosti mode Christian Dior je postao junak poslijeratnog razdoblja, Francuz koji je bio slavniji i od generala de Gaullea. Kada je 1947. bio pozvan na turneju po SAD-u Amerikanci su ga gledali s obožavanjem – za njih je predstavljao tri stoljeća elegancije koja je počela s Louisom XVI. U razdoblju nestašica i štednje svijet mode je venuo, očajnički tražeći iskru i nadahnuće. Dior je donio nadu u bolji svijet u kojemu će žena moći odabrati da bude lijepa i privlačna.

Naslijeđe

Diorov stil je kultiviran, odmjeren i umjetnički – klasičan, ali s daškom smionosti francuskoga baroka. Sinergija prirode i ljudske tvorevine: „Moja primarna inspiracija je oblik ženskog tijela“, rekao je Dior, „jer je dužnost dizajnera (couturiera) da krene od ženskog obličja kao polazne točke i upotrijebi materijal kako bi naglasio njenu prirodnu ljepotu“.

Praktički je izumio novi oblik dijaloga s medijima – objašnjavajući i izlažući svoju liniju za svaku novu sezonu. Znao je dobro zauzdati svoj ukus za senzacionalnim nježnošću i jednostavnošću. New Look oličenje je ženstvenosti i ljepote, nalik cvijetu. „Nakon žene, cvijeće je najdivnije što je Bog podario svijetu“, rekao je zaljubljenik u biljke i prirodu.

Sjaj koji ne blijedi

Šest umjetničkih direktora koji su naslijedili velikoga vizionara nastavili su graditi brend i njegovoj utjecaj u visokoj modi. Sasvim mladi Yves Saint Laurent bio je hrabar izbor, dok je Marc Bohan bio racionalniji i možda logičniji odabir. Za njim je došao kićen i upadljiv Gianfranco Ferré, pa John Galliano, modni panker. Slijedio ga je minimalist Raf Simons i konačno jedna žena, Maria Grazia Chiuri, koja je brendu dala nježniji ženstveni pečat. Svi su oni crpili nadahnuće iz vlastitoga kreativnog senzibiliteta kako bi oblikovali stil i vokabular koji ostaje vjeran originalnom konceptu, ali i razvija komunikaciju s novim dobom. Suradnja s vrhunskim znalcima, kao što su Frédéric Castet u svijetu krzna, stilisti Serge Lutens, Tyen i Peter Philips i parfemski mag François Demachy, obogatila je cjelokupnu sliku koja je oduvijek predstavljala raskoš i luksuz u najboljem smislu.

Usprkos svojoj svestranosti, Dior će možda ipak ostati najviše zapamćen po svojim predivno raskošnim, ali još uvijek elegantnim balskim haljinama i upravo im je zato posvećena cijela i posljednja soba na izložbi. Neke su prvi put prikazane javnosti, a neke su proslavile jednako slavne modne ikone: princeza Grace od Monaka, princeza Diana, Elizabeth Taylor, Charlize Theron...

Veći dio ove impozantne građe dio je Diorove Héritage collection i nije nikada prikazan u Parizu. Dio je posuđen iz kolekcija uglednih ustanova i muzeja, među kojima su Costume Institute pri Metropolitan Museum of Art u New Yorku, Victoria and Albert Museum u Londonu, De Young Museum u San Franciscu, Fondation Pierre Bergé-Yves Saint Laurent, Museum of London i Musée Christian Dior in Granville. Za puni dojam brojnih i različitih utjecaja umjetničkih djela pod kojima je Dior stvorio svoje modno carstvo posuđeni su iz Louvrea, Musée d’Orsaya, Centra Pompidou i drugih muzeja i privatnih zbirki.

Trajnost Diorova duha – sklad elegancije, blještavila i jednostavnosti – i danas je neupitan, a njegova vizija privlačna kao i kad je izmaštao „ženu-cvijet“. Njegovi nasljednici ustrajni su i dalje u ostvarivanju njegove želje da „ženu učini sretnijom i ljepšom“. U tome svakako uspijevaju, jer modna kuća Dior ispunjenje je ženskih snova već sedamdeset godina.

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.