Zemlja je podivljala: Znanstvenici upozoravaju da dolazi dan kakav nijedan drugi ne poznaje čovječanstvo
Zemlja nam ponovno predstavlja tajanstveni izazov koji je iznenadio čak i znanstvenike.
Zemlja nikad nije bila brža. Zemlja je završila svoju rotaciju 1,66 milisekundi brže nego inače.
Zemlja nas ovog ljeta ponovno iznenađuje neobičnim pojavama, ali ovaj put nisu u pitanju samo toplinski valovi ili poplave, već misteriozno ubrzanje rotacije planeta. Prema upozorenju astrofizičara Grahama Jonesa sa Sveučilišta u Londonu, jedan od tri ljetna datuma – 9. srpnja, 22. srpnja ili 5. kolovoza – donijet će najkraći dan u povijesti mjerenja, koji bi mogao biti i do 1,51 milisekunde kraći od standardnih 24 sata.
Iako je riječ o naizgled beznačajnoj promjeni, mogla bi imati veliki utjecaj na sustave koji se oslanjaju na precizno mjerenje vremena, poput GPS-a, komunikacijskih mreža i financijskih platformi. Znanstvenici upozoravaju da bi takve promjene – čak i ako traju samo tisućinku sekunde – mogle uzrokovati poremećaje u digitalnoj infrastrukturi.
Najbrži dan ikad bio je 5. srpnja 2024., kada je Zemlja završila svoju rotaciju 1,66 milisekundi brže nego inače. I dok su znanstvenici već otkrili slična ubrzanja u razdoblju 2020.-2022., nitko ne može točno objasniti što ih je uzrokovalo.
Prema Leonidu Zotovu s Moskovskog državnog sveučilišta, nitko nije očekivao takvo ubrzanje, a razlog je još uvijek nejasan. Jedan od glavnih "osumnjičenika" je kretanje rastaljenih slojeva u Zemljinoj jezgri, što utječe na rotacijsku ravnotežu planeta - slično klizačima koji ubrzavaju rotaciju kada stišću ruke. Osim toga, utjecaj imaju i oceanske struje, vjetrovi na velikim visinama, potresi, pa čak i topljenje ledenjaka i vremenski fenomeni poput El Niña. Zajedno pomiču mase po površini i unutrašnjosti planeta, uzrokujući milimetarske, ali mjerljive pomake.
Zasad svjetsko vrijeme još uvijek održavamo koristeći Koordinirano univerzalno vrijeme (UTC). Kada Zemlja usporava, obično dodajemo prijestupnu sekundu kako bismo ostali sinkronizirani. Ali ako se ubrzanje nastavi, znanstvenici će možda morati ukloniti sekundu prvi put u povijesti - takozvanu negativnu prijestupnu sekundu, što nikada prije nije učinjeno.
Smatra se da je Zemlja postupno gubila brzinu tijekom milijardi godina, ali u prošlosti su dani zapravo trajali samo nekoliko sati. Ali sada se događa suprotno. Znanstvenici trenutno analiziraju sve dostupne podatke, uključujući opažanja Američkog pomorskog opservatorija i Službe za praćenje Zemljine rotacije.
Iako istraživači još uvijek ne znaju točno što ubrzava naš planet, jasno je da se nešto značajno događa duboko u njemu. I svijet će morati pronaći način da se prilagodi na vrijeme.