Vinjete u Njemačkoj, a nama nevaljaju

Kakva pljuska Hrvatskoj. Njemačka uvodi vinjete, a mi se k’o se pijani plota držimo savjeta bankara, financijskih i cestarskih lobija a sve to provode polupismeni poslušnici i tvrde kako je to loš i zastario model naplate

31. 3. 2017

"10 dana vinjeta" stajati će od 2,5 do 25 eura, a godišnja od 67 do 130 eura i to ovisno o emisiji štetnih plinova koje ispušta vozilo.

Pola milijarde eura godišnje Nijemci će tako izvući strancima iz džepova za korištenje autocesta. Pri tome je Angela Merkel osmisila model po kojem će se njemački državljani i dalje voziti besplatno. Udarac je to Europskoj komisiji, europskoj ravnopravnosti i jasan znak tko je gazda u Europi.

Bundestag je nakon 15 mjeseci blokade Europske komisije odlučio uvesti vinjete za njemačke autoceste. I to isključivo za strance. Domaćim će vozačima naplaćivati korištenje autocesti na sličan način na koji mi to godinama plaćamo cestarinu prilikom registracije automobila jednom godišnje. Pametnome dosta. Njemački političari štite svoje građane i čine sve da teret korištenja autocesta prebace ponajprije na strance, a naši su i nadalje taoci Svjetske banke, europskih financijskih krugova, koncesionara, sindikata, polupismenih klimavaca... koji slušaju diktate lobija. Zašto Njemačka može donijeti takvu odluku, a Hrvatska ne!? Ponajprije stoga, jer znaju kako je vinjetni sustav naplate autocesta u tranzitnim zemljama idealan za punjenje proračuna i to od stranaca. I dok su racionalni Nijemci dobro izračunali kako teret prevaliti na sve one pridošlice koji povremeno i u tranzitu koriste njihovu cestovnu infrastrukturu, naše vlasti deru kožu ponajprije domaćim vozačima. Vjerovali ili ne, ali samo jedno povratno putovanje od Osijeka do Ploča stoji kao cjelogodišnja slovenska, slovačka, mađarska, češka…, vinjeta. Da biste došli autocestom od krajnjeg juga Hrvatske do krajnjeg sjevera platiti ćete cestarinu približno 100 eura, a zamislite Švicarci svoje autoceste godišnje plaćaju samo 38 eura ili gotovo tri puta manje nego što to Osječanin čini da bi samo jednom godišnje prometovao do Ploča i natrag. Pa tko je tu lud?  Oni se autocestama mogu voziti do iznemoglosti, a mi?

Nijemci su pribjegli dobro znanom poslovnom modelu vinjetnog sustava, kojeg su naši moćnici ocijenili neefikasnim, diskriminirajućim, lošim, skupim i čime sve ne. Da ne bude zablude i da se zna, sve je to još jedan igrokaz u kojem je Hrvatska izgubila suverenitet i gdje nam drugi diktiraju kako ćemo i što ćemo raditi. Zbog toga je naših gotovo 1250 kilometara autocesta avetinjski prazno, zbog toga je rentabilna jedino autocesta A3 (Zagreb-Lipovac). Zbog skupih cestarina promet se odvija lokalnim cestama, zbog toga je ugrožena sigurnost u prometu, zbog toga imamo više prometnih nesreća, više smrtno stradalih… Zbog toga ima i više ozlijeđenih i astronomskih iznosa plaćenih za liječenje unesrećenih u prometu, zbog toga su osiguranja skuplja… Dalo bi se tako redati naše gluposti u nedogled, no najžalosnije je što si danas rijetko tko može priuštiti vožnju sigurnim i odličnim autocestama, kojih, nota bene, imamo per capita, najviše na svijetu. Za koga smo ih gradili. Izgleda za spretne lopove koji su bojali ne samo tunele, nego i nas te za svjetske bankare koji su nas pošteno zarobili visokim kamatama i anuitetima na skupe zajmove. Ni jedna vlast do sada nije imala petlje suprotstaviti se bankarima, Europskoj komisiji, cestarima, sindikatima, financijskim lobijima… Za naše su moćnike vinjete zaostali način monetizacije autocesta. Začudo, Nijemci taj model promoviraju kao najbolji. I on to jest. Tim prije, jer Nijemcima će njihovi poreznici na kraju godine čak i odbiti taj trošak kroz  odbitak porez uloženog u autoceste. Izabrali su za domicilno stanovništvo zapravo isti model koji i mi imamo kad prigodom registracije plaćamo godišnju naknadu za cestarinu. Nijemce je Europska komisije pokušala pokolebati i 15 mjeseci je Bundestag tražio kompromis. Na kraju, njemački je ustupak jedino što su strancima dali mogućnost kupovine desetodnevne vinjete koja će stajati od 2,5 do 25 eura. Ni cijena godišnje vinjete neće biti paprena i kretati će se od 67 do 130 eura i to ovisno o emisiji štetnih plinova koje ispušta vozilo. U pravilu i njemačka će vinjeta stajati približno jednako kao što stoje slovačka, češka, mađarska, slovenska… Nijemci će imati i privilegiju da će im njihove porezne vlasti kompenzirati “vinjete” kroz smanjenje poreza za osobna vozila. Zapravo na taj način će biti oslobođeni plaćanja cestarina. Takva mogućnost za strance ne postoji. I dok će se Nijemci svojim autocestama i nadalje voziti zapravo besplatno mi ćemo svoje višestruko i preskupo plaćati. Jednom kad registriramo vozilo, a potom svaki put kad dođemo na naplatne kućice. Uvođenje cestarina politički je projekt Angele Merkel koja je i na taj način pokazala tko je gazda u Europi. I Slovenci su prošli sličan put i oni su se izborili za vinjetni sustav, ali ne toliko povlašten kakav su za sebe osigurali Nijemci. 

No to je već dobro znana priča, baš kao što je dobro znano da plaćamo i najskuplji prevaljeni kilometar u Europi i to na dionici koncesionara AZM koji prevaljeni kilometar naplaćuje 0,85 kn. To je gotovo dvostruko više od europskog prosjeka, to je za gotovo 30 posto skuplje od prosjeka autocestarina u Italiji i Francuskoj.

Tarfini vinjetni sustav u Njemačkoj osmišljen je kao kombinacija vremena korištenja te emisije ispuštanja štetnih plinova vozila. Zanimljivo je da njemački prijedlog uključuje obavezno plaćenje cesterine za sve prometnice, a ne samo za autoceste. Sve to ozakonjeno je u Njemačkoj i zbog bojazni od odlijevanja velikog dijela prometa na sporedne ceste. Alexander Dobrindt, njemački ministar prometa izračunao je da bi se od novih vinjeta moglo utržiti oko 500 milijuna eura godišnje, s obzirom na to da oko 170 milijuna vozila iz inozemstva godišnje prometuje Njemačkom. Zakon o vinjetama bio je kamen spoticanja između koalicijskih partnera bavarskog CSU-a i većeg partnera CDU-a. Sestrinska partnerica stranke Angele Merkel ipak je progurala odluku u koalicijski sporazum vlade.

Napisao: Sven Stažić

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.