UN: "Pandemija coronavirusa je SOS signal za ljudsko ujedinjenje"

Tako bar kažu vodeći ljudi Ujedinjenih nacija, koji upozoravaju da trenutno ekonomsko razmišljanje ne prepoznaje da ljudsko bogatstvo ovisi o prirodnom zdravlju.

UN: "Pandemija coronavirusa je SOS signal za ljudsko ujedinjenje" Pixabay
5. 6. 2020

"Pandemija coronavirusa je SOS signal za ljudsko ujedinjenje". Tako bar kažu šefovi Ujedinjenih nacija, koji upozoravaju da trenutno ekonomsko razmišljanje ne prepoznaje da ljudsko bogatstvo ovisi o prirodnom zdravlju.

"iznevjerio nas je ekonomski jezik i način razmišljanja i rezultat je da smo pogrešno interpretirali poruku", rekla je prof. sir Partha Dasgupta i UN-ov Inger Andersen. Naša ekonomija, sredstva za život i dobrobit ovise o prirodi, od hrane koju jedemo, do kontrole naše klime, regulacije bolesti i duhovnog ispunjenja. Bez prirode ne bi bilo života. "

Za kontinuirano uništavanje prirode kriv je osnovni pokretač bolesti koje iz divljine prelaze u ljude. U travnju su vodeći svjetski stručnjaci za biološku raznolikost rekli da će biti još opasnijih izbijanja bolesti ukoliko uništenje prirodnih staništa ne bude zaustavljeno.

Dasgupta vodi veliku recenziju ekonomije biološke raznolikosti za britansku vladu koja bi trebala biti objavljena kasnije 2020., a Anderson je savjetnik. Sličan pregled britanske vlade o klimatskim promjenama koji je vodio lord Nicholas Stern bio je vrlo utjecajan u donošenju ekonomskog rezoniranja za okolišne akcije.

"Covid-19 je SOS signal za ljudska poduzeća, oštro usredotočujući potrebu za životom unutar sigurnog operativnog prostora planete i katastrofalne okolišne, zdravstvene i ekonomske posljedice neuspjeha toga", rekli su Dasgupta i Anderson , "Ključni je problem neusklađenost između umjetne ekonomske gramatike koja pokreće javnu i privatnu politiku i sintakse prirode koja određuje kako funkcionira stvarni svijet."

Spomenuli su i da "prirodni kapital" - zalihe prirodnih resursa planete, poput biljaka, tla i minerala - treba vrednovati zajedno s vrijednostima proizvedenog kapitala, kao što su ceste i ljudski kapital, poput vještina. Zajedno, oni predstavljaju mjerilo stvarnog bogatstva jedne zemlje, rekli su.

Podaci UN-ovog programa zaštite okoliša pokazuju da se globalni fond prirodnog kapitala po stanovniku smanjio za gotovo 40% od početka 1990-ih, dok se proizvodni kapital udvostručio, a ljudski kapital povećao za 13%. "Za razliku od standardnih modela gospodarskog rasta i razvoja, svrstavanje sebe i ekonomije u prirodu pomaže nam da prihvatimo da je naš prosperitet u konačnici ograničen na naš planet", rekli su Dasgupta i Anderson.

"Važnost donošenja odluka vođenih znanšću postaje sve očiglednija posljednjih mjeseci", rekli su. „Dok rasprava o oporavku ubrzava, znanost mora voditi i ekonomske i financijske odluke. Od sada, zaštita i unapređenje našeg okoliša moraju biti u središtu načina na koji postižemo ekonomski prosperitet."

"Slijepo traganje za profitom na štetu svega ostalog - to je jednostavno budalast i neodrživ san i nažalost, izgleda da smo vjerovali u to", rekao je Sukhdev ovog tjedna. "Priroda također pruža mnogo: možete procijeniti ekonomski trošak koji ćete imati gubitkom prirodnih usluga. Mislim da je došlo vrijeme da čovječanstvo prođe kroz svoju sljedeću evoluciju, intelektualno, emotivno i shvati da se ne moramo vraćati istim starim načinima, poslovanjem kao i obično", rekao je.

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.