Aleksandar Vučić na aparatima! EU Parlament i Hrvatska pozvali preostalih pet članica EU-a da priznaju neovisnost Kosova

Kosovo kao državu priznalo je 22 EU članica, no ne i Cipar, Grčka, Rumunjska, Španjolska i Slovačka. Sad je red na njih kaže Europski parlament te hrvatski ministar vanjskih poslova. - "Hrvatska potiče preostalih pet članica EU-a da priznaju Kosovo jer bi to pridonijelo stabilizaciji regije i samoga Kosova", izjavio je Gordan Grlić Radman, hrvatski šef diplomacije na međunarodnoj konferenciji GLOBSEC koja je u srijedu održana u Bratislavi. Zapravo nije rekao ništa novoga, jer sve to isto kazao je krajem veljače i Europski parlament

Aleksandar Vučić na aparatima! EU Parlament i Hrvatska pozvali preostalih pet članica EU-a da priznaju neovisnost Kosova Hrvatska vlada
17. 6. 2021

Hrvatska potiče posljednje zemlje članice EU-a da priznaju neovisnost Kosova, poručio je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

“Hrvatska potiče preostalih pet članica EU-a da priznaju Kosovo jer bi to pridonijelo stabilizaciji regije i samoga Kosova”, izjavio je hrvatski šef diplomacije na međunarodnoj konferenciji GLOBSEC koja je u srijedu održana u Bratislavi.

Kosovo je 2008. proglasilo neovisnost koju je dosad priznalo stotinjak zemalja, uključujući i sve zemlje članice EU-a osim Cipra, Grčke, Rumunjske, Španjolske i Slovačke.

Grlić Radman istaknuo je da su za stabilnost regije presudne tri stvari: poštivanje teritorijalne cjelovitosti država, ustavna jednakopravnost Bošnjaka, Srba i Hrvata u BiH te uspostava međusobnog povjerenja nakon ratova 1990-tih.

“Teritorijalnu cjelovitost država Balkana treba očuvati i poštivati. Dakle bez prekrajanja granica kako smo čuli zadnjih mjeseci kolanjem nekih famoznih non-papera koji su bili usmjereni u tom pravcu”, izjavio je Grlić Radman.

Povjerenje, napomenuo je, može se ponovno izgraditi iskrenim razgovorima, rješavanjem sudbine nestalih osoba, procesuiranjem ratnih zločina i davanjem pravde žrtvama.

Što se tiče situacije u BiH, Grlić Radman izjavio je da je ta zemlja zarobljena između dviju političkih tendencija, centralizma ili unitarizma te separatizma.

“To podriva temelje stabilne BiH i negativno se odražava na položaj hrvatskog naroda u BiH”, istaknuo je.

Ponovio je da BiH treba provesti reformu izbornog zakona kako bi se eliminirao svaki oblik diskriminacije i kršenja jednakopravnosti.

Hrvatski je minister ponovno poručio da je Hrvatska “iskreni zagovaratelj” euroatlanskog puta BiH te da na svim međunarodnim forumima drži tu zemlju u fokusu jer joj je u interesu stabilna, funkcionalna i prosperitetna susjedna država.

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.