Prije 3 mjeseca u veliku rupu na cesti u Čučerju upao je Opel, klizišta i odroni stalna su pojava u Podsljemenu, a onda je potres od 5,5 stupnjeva otvorio Pandorinu kutiju

Za Kašinu se ne bez razloga tvrdi da "tam vrag čuči", Podsljeme je poznato po brojnim klizištima,m rascjepima, odronima. I čemu onda čuđenje? Potres je izvukao iz ormara sve aveti nebrige, nestručnosti, nekompetentnosti... Krajnje je vrijeme da država napokon zaštititi živote svojih građana, jer ako izdaje građevinske dozvole, naplaćuje poreze, komunalne doprinose za gradnju takvih građevina... takva država je DUŽNA naknaditi tako nastalu štetu. Kako je moguće da smo mogli (da možemo) graditi kuće na klizištima, na rasjedima, odronima, u poplavnim zonama... I zašto se onda čudimo havariji koju je izazvao potres zbog kojeg su jedino crjepovi s krova mogli pasti. Onaj tko vas lažno uvjeri da je to moguće popraviti zgrade rasute cigle i uzdrmanih temelja je zločinac, budući da je novi potres u budućnosti sasvim izvjestan. Ovaj kratki uvod u "kronologiju zločina" zapravo na najbolji mogući način progovara o urbanizmu, pametnoj i planiranoj gradnji. Sve to temeljito je i do bola jasno opisala je arhitektica Martina Petrinjak u svom pismu Zagrepčanima, prije svega onima što žive u općini Centar, Maksimir, podsljemenskoj zoni, Kašini, Markuševcu, Čučerju, građanima koji žive u Krapinsko-zagorskoj županiji, svima onima koji su pogođeni potresom od 22. ožujka ove godine, a i ministru Štromar te ostalim zainteresiranim djelatnicima i dužnosnici javne uprave. U trećoj kolumni u Startu dotakla se nadležnih službi koje su godinama tolerirale praksu koja nije vodila računa o tome gdje se i kako gradi, kako se zaštititi od očekivanov potresa. Samim time odgovornost je na njima.

Prije 3 mjeseca u veliku rupu na cesti u Čučerju upao je Opel, klizišta i odroni stalna su pojava u Podsljemenu, a onda je potres od 5,5 stupnjeva otvorio Pandorinu kutiju Igor Vignjević
13. 4. 2020

Na cesti koja vodi od zagrebačke Dubrave prema Čučerju prije tri mjeseca otvorila se rupa duboka dva metra. U nju je upala Opel Astra, a vozač je bio ozlijeđen. Bila je to zapravo Pandorina kutija koja je sredinom ožujka ove godine grunula na najgori mogući način. Potres od 5,5 stupnja po Richteru bio je na 16 meridijanu, tek koji kilometar od famozne rupetina na cesti i u neposrednoj blizini brojnih klizišta, odrona i rasjeda, u čijoj blizini su i brojne kuće. Nerijetko i sa svim potrebitim dozvolama, pa i onim uporabnim. Ako prelistavate stare novine vidjet ćete kako su najčešće vijesti baš one iz Podsljemena koje govore o rascjepima, klizištima, odronima... Koliko su samo puta novinari zabilježili takve slučajeva. Je li onda normalno da sve ovo vrijeme nitko nije poduzeo konkretne mjere koje bi se prometnice sanirale, klizišta osigurala, onemogućila nakaradna gradnja, spriječilo izdavanje i uporabnih dozvola. Štoviše, država se odlučila biti suodgovornom, jer legalizacijom takvog ponašanja i naplaćivanjem poreza preuzela je zapravo na sebe i odgovornost ako se dogodi zlo. A na nesreću nije trebalo dugo čekati. Potres nas je lupio srednjim intenzitetom i prema seizmološkim klasifikacijama trebali su nastradati tek crjepovi i loše građeni objekti iz pretprošlog stoljeća po brdima. Ni žbuka s kuća nije smjela pasti, kad ono.

GEOLOGIJA
Mnogi od vas žive na rasjedima ili blizu njih. Mnogi žive na klizištima. Mnogi u poplavnim zonama. Obaveza lokalne uprave je definirati zone veće opasnosti na kojima se gradi na vlastitu odgovornost. To nije učinjeno, takve karte i prateća regulativa ne postoje. Bilo vam je dozvoljeno graditi na mjestima za koja se unaprijed znalo da nisu za gradnju.
Zakonom o gradnji nije predviđeno obvezno izvođenje geomehaničkih pretpregleda gradilišta, nije obavezno priložiti projekt temeljenja ni u posebno rizičnim zonama.
Nepristojno je i nije u skladu s vladavinom zakona prebaciti krivnju na građane za vlastiti nerad i nemar kojim se dovodi živote u opasnost.
Mjesec dana prije potresa u Čučerju se otvorila velika rupa u prometnici koja je jasno upozorila da se događa aktivnost u podzemlju. Stručnjaci, kako se kasnije pokazalo, odlično mogu simulirati što će se dogoditi. Zanimljivo bi bilo saznati zbog čega GUP nema takve podloge.
STATIKA
Recentno ste naučili tko su statičari, do sada su ih mnogi zvali statističari. Statičari su konstruktori, jedan smjer na građevinskom fakultetu. Osim tog smjera, postoji još nekoliko smjerova i te osobe nisu stručne za procjenu vaših konstrukcija. Neki statičari su specijalizirali betonske i čelične konstrukcije, ali zidane i povijesne konstrukcije specijalizirao je vrlo mali broj statičara.
Trudili smo se prije petnaest godina u komori arhitekata pa onda i u bratskim komorama uvesti licence prema kompetencijama. Nitko od nas ne zna sve i svatko tko vam kaže da se baš u sve razumije jednostavno laže. Ako su vam stradali temelji ili vam je smrvljena cigla, vaše se zgrade ne mogu popraviti. Onaj tko vas lažno s namjerom da se okoristi uvjeri da je to moguće je zločinac, budući da je novi potres u budućnosti sasvim izvjestan.
Sad se moramo vratiti draftu zakona i vlasništvu: ako je tome tako, trebat ćete zamjenski smještaj a onda i zamjenski stan jer će vaš objekt morati biti srušen. Takva šteta nije vidljiva golim okom, potrebno je sondiranje. Zakon vam želi ponuditi NAJAM gradskih stanova. NAJAM. To podrazumijeva da ćete vi plaćati svoj smještaj. Zakon površno i nedovoljno detaljno definira što je s izvlašćenjem i kako će vam to biti naknađeno. Istovremeno, za osobe koje su u ovom potresu izgubile obiteljsku kuću nešto je specifičniji: nudi se novac (ne znamo koliko ni kako) u kom slučaju primitkom novca gubite sva daljnja prava, ili gradnja zamjenske kuće po stravičnim standardima ratne obnove na gradskom zemljištu ili nekom vašem drugom zemljištu ali AKO I SAMO AKO vi ni vaš partner nemate drugu nekretninu. To znači da je ispunjenje obveze javne uprave prema vama direktno u korelaciji s vašim imovinskim statusom. Ako imate apartman na moru, nitko vam neće platiti štetu.
Dok vi još drhtite nakon 200 potresa i zdvajate kako ćete sami platiti popravke, Ministarstvo graditeljstva piše Zakon o obnovi zgrada. Što će nam donijeti i hoće li napokon uvažiti istinske savjete nekorumpirane struke?
DRŽAVA
Smisao države je jamčiti građanima kvalitetu roba i usluga koje se puštaju u promet na teritoriju te države. Država je organizacijski oblik nastao s ciljem zaštite života i zdravlja ljudi. Ako država propusti zaštititi živote građana dopuštajući da se prometuje robom opasnom po život (konkretno nestabilnim građevinama) i na taj promet naplati porez, naplati komunalni doprinos za gradnju takvih građevina a često i izda uporabne dozvole za takve građevine ili pak njena tijela (zavod za zaštitu spomenika kulture) zabrane izrijekom izvođenje zahvata koji bi zaštitili ljudske živote, takva država je DUŽNA naknaditi tako nastalu štetu.
U prvim danima, odmah nakon 24 sata, Ministarstvo kulture obvezalo se sanirati svih sedam crkvi koje su stradale u potresu, bezodvlačno i bez da je itko išta pitao.
Spominje se sanacija javnih građevina koje su stradale čemu se ja izrazito protivim. Mislim da dok i zadnji građanin ne bude trajno smješten na zadovoljavajući način ni jedna zgrada vlade ili ministarstva ili gradske uprave ne smije biti dotaknuta. Što se tiče škola i bolnica, sanacija je preskupa i besmislena budući da su sve substandardne i trebamo inzistirati na izgradnji novih objekata na drugim a približnim lokacijama u skladu s modernim standardima materijala, stabiliteta i instalacija te u skladu s programom namjene koji odgovara današnjim standardima.
U izvanrednim situacijama država ima ovlasti konfiskacije i izvlaštenja, s time da je nužna naknada vlasniku po komercijalnoj cijeni u demokratskim društvima. Ako se želi uvesti institucija trampe kako predlaže zakon, predlažem da se u početnoj fazi to primijeni na crkvu pa kad vidimo kako se pokazalo, na građane.
Mi ni danas nemamo zakon o komasaciji koji bi sad u ovom trenutku, primijenjen na naselja koja su postradala, napravio kvalitativnu revoluciju na opće zadovoljstvo.

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.